Zbog čega je potrebno upravljanje bojom?

1. Boja je ljudska percepcija. Oči (i um) zapažaju informacije spektra koje se koriste kao osnova za osjećaj boje. Na primjer, zelena, narančasta ili žuta boja samo su pojmovi - ali ne opisuju komponente spektra reflektiranog svijetla nekog objekta.

   Stoga je neka vrsta jezika boja potrebna da se opišu komponente spektra neke boje o kojima ljudi ne raspravljaju (kao što bi na primjer bile nebesko plava, tamno plava, morsko plava ili svijetlo plava). Potrebno je stvoriti jezik koji opisuje sve boje koje su ljudima vidljive jezikom računala.

   Ovaj se jezik naziva Lab, gdje L znači svjetlinu (lightness), a i (and) te b (komponente boje). Pomoću Lab jezika moguće je vrlo točno opisati neku boju. Kasnije ćemo detaljnije govoriti o jeziku Lab.

   

   Budući da svaki uređaj za izradu slika ima svoje jedinstveni način obrade boje, postoji standardni način opisivanja karakteristike boje svakog uređaja. Ovo pomaže da se točne informacije o boji prenose s jednog na drugi uređaj unutar cijelog tijeka izrade slike.

   Digitalni fotoaparati, monitori i tintni pisači vjerojatno su najpoznatije komponente tijeka rada digitalne izrade slika. Ali, jeste li znali da je softver najosnovniji dio vašeg tijeka izrade slika?

2. Što je upravljanje bojom?

   Upravljanje bojom opisuje cijeli sustav u vašem računalu koji se koristi za preciznu komunikaciju o boji između hardvera i softvera. On se koristi za opisivanje ulaznih karakteristika vešg digitalnog fotoaparata, za upravljanje prikazom slike na zaslonu monitora ili za postavljanje točnog ispisa onoga što vidite na svojem zaslonu. Isto je tako nužno prosljeđivati slike iz jednog u drugi softver bez nesporazuma u vezi boje.

   Upravljanje bojom moguće je na operacijskim sustavima Microsoft Windows i Apple Mac OS X. Ono ima dugačku povijest i rastuće mogućnosti sa svakom novom verzijom operacijskih sustava.

   Za lakše razumijevanje upravljanja bojom potrebno je objasniti nekoliko stvari.

   Profil

   Profil se može usporediti s malim oznakama koje su vezane uz svaku sliku i uređaj za izradu slika. Te oznake opisuju specifičnu boju u RGB (za crvenu, zelenu i plavu) i u specifičnom jeziku upravljanja bojom. Na taj način računalo i softver znaju koje riječi iz stvarnog svijeta - boje (u jeziku Lab) znače RGB vrijednosti neke digitalne slike.

   Nadalje, profili mogu sadržavati i CMYK umjesto RGB vrijednosti (npr. za ofsetni tisak). Budući da ćemo se zadržati na čistom RGB tijeku izrade slika, nećemo se u ovom tekstu fokusirati na CMYK prostore boja.

   prostor boje

   Svaka vrsta fotoaparata ima vlastiti način na koji vidi boje, kao što svaka vrsta monitora ima svoj vlastiti način na koji prikazuje boje. Isto tako, pisači imaju vlastiti raspon boja koje se mogu ispisivati, što ovisi o vrsti, tinti i papiru. Taj raspon boja naziva se prostor boja. Prostor boja opisuje sve boje koje neki uređaj za izradu slika može obraditi.

   Najčešći prostor boja je sRGB. On opisuje prosječan prostor boja koje standardni monitor može prikazati. Većina digitalnih fotoaparata može snimati sRGB prostor boja, a većina pisača može ispravno ispisivati slike u sRGB-u. No, postoje i veći prostori boja kao što su ProPhoto RGB, Adobe RGB 1998, Wide Gamut RGB.

   Ti prostori boja koriste se kada je potrebna najviša kvaliteta. Ali, za većinu svrha sRGB je pravi izbor.

   

   Slika 1: Usporedba između sRGB-a (unutrašnjost u boji) i Adobe RGB-a (vanjska strana, žičani okvir).

   Profili se mogu umetati u slike što je nužno za komunikaciju o boji između programa za izradu slika. Bez umetnutog profila, neki program neće znati koje boje iz stvarnog života datoteka sadrži, jer goli RGB brojevi nemaju nikakve veze s Lab vrijednostima.

   Sonyjevi Apha fotoaparati mogu snimati u sRGB ili Adobe RGB načinu. Ako svoj fotoaparat postavite na snimanje u Adobe RGB načinu, to se jasno vidi na zaslonu fotoaparata. Osim toga, slike snimljene u Adobe RGB način mogu se prepoznati po znaku _ na početku naziva datoteke (primjer: image1234.jpg â†' sRGB; _image1234.jpg â†' AdobeRGB) Ako i dalje niste sigurni koji ste prostor boja odabrali prilikom snimanja, možete provjeriti EXIF podatke.

   

   Upravljanje bojom u Sony Image Data Converteru SR (IDC SR)

   Trebate postaviti samo nekoliko opcija kako biste postigli fini tijek upravljanja bojom. U izborniku odaberite settings [postavke], a zatim otvorite dijaloški okvir color management [upravljanje bojom]. Možete odabrati radni prostor boje u gornjem dijelu: Ako odaberete sRGB, Adobe RGB ili Wide Gamut RGB, IDC SR će uvijek objavljivati obrađene slike u željenom prostoru boja. Ako je odabrana stavka camera settings [postavke fotoaparata], IDC SR razumjet će da je radni prostor postavljen u fotoaparatu. To može biti sRGB ili Adobe RGB.

   

   Ispod radnog prostora nalaze se postavke boje koje možete nadzirati. Izbor će značajno utjecati na izgled slika u IDC SR-u, pa biste stoga na ovo trebali paziti i - s vremena na vrijeme - provjeravati jesu li postavke još uvijek u redu. Ako na sustavu nemate instaliran određeni profil monitora, odaberite sRGB.

   U slučaju da je vaš monitor isporučen s općim profilom za prikaz, instalirajte ovaj profil na svoj operacijski sustav, a zatim ga odaberite u other monitor profile [drugi profil monitora].

   Za visokoprofesionalni tijek izrade slika monitor je potrebno kalibrirati (a također i pisač). Pojedinačni profili monitora koji su stvorenim rješenjima za upravljanje bojama trećih strana također se mogu izabrati u odjeljku profila monitora izbornika upravljanja bojom.

   Ako je kalibracija ispravno provedena te je s izbornika odabran rezultirajući profil, može se postići vrlo pouzdana kvaliteta prikaza boje u programu Image Data Converter.

   Ispravno prikazivanje boja u različitim softverima za izradu slika

   Ako volite raditi s dodatnim softverom za izradu slika trećih strana, neka postavke upravljanja bojom u drugom softveru za izradu slika odgovaraju postavkama u programu Image Data Converter kako biste dobili ispravan prikaz boje!